Komisija je objavila prvo objedinjeno izvješće o provedbi makroregionalnih strategija EU

Komisija je danas usvojila prvo objedinjeno izvješće o provedbi četiriju postojećih makroregionalnih strategija Europske unije (EU): Strategije EU-a za regiju Baltičkog moraStrategije EU-a za dunavsku regijuStrategije EU-a za jadransku i jonsku regiju i Strategije EU-a za alpsku regiju.

U izvješću se procjenjuje stanje provedbe trenutačnih strategija te se preispituju dosad postignuti glavni rezultati. U njemu se ističu pouke naučene iz dosadašnjeg iskustva i predstavlja niz preporuka o mogućim razvojima strategija i njihovih akcijskih planova, i u svjetlu buduće kohezijske politike.

U izvješću se raspravlja o zajedničkim često spominjanim temama važnima za sve četiri strategije, neovisno o stupnju njihove završenosti (npr. donošenje i planiranje politika, upravljanje, praćenje i procjena, financiranje i komuniciranje). U zasebnim odjeljcima predstavljeni su ključni rezultati i izazovi za svaku makroregionalnu strategiju.

Općenito se provedbom četiriju makroregionalnih strategija EU-a, kojom je obuhvaćeno 19 država članica EU-a i 8 zemalja koje nisu članice EU-a, potaknuo snažniji interes i razvila svijest o europskoj teritorijalnoj suradnji i teritorijalnoj koheziji te njezinoj dodanoj vrijednosti. One su dovele do veće koordinacije i snažnije suradnje u određenim područjima (npr. plovnost, energija, klimatske promjene) te među predmetnim zemljama kao i do sve intenzivnije suradnje sa zemljama koje nisu članice EU-a, što ih je približilo EU-u. Strategije su doprinijele i oblikovanju politike, provedbi postojećeg zakonodavstva i dubljem dijalogu među različitim dionicima.

Međutim, strategije još nisu pokazale svoj puni potencijal te određene izazove još uvijek treba nadići. Države članice koje su pokrenule strategije trebaju zadržati veći stupanj vlasništva i odgovornosti; treba unaprijediti učinkovitost sustava upravljanja; potrebna je bolja koordinacija relevantnih postojećih izvora financiranja (EU, regionalnih, nacionalnih). U izvješću se naglašava i važnost administrativnih resursa i kapaciteta za realizaciju postavljenih ciljeva.

Postavljena su određena pitanja u svjetlu buduće kohezijske politike. Ona se posebice odnose na sinergije i komplementarnosti između makroregionalnih strategija EU-a i programa koje podržavaju Europski strukturni i investicijski fondovi kao i na usklađivanje strategija s transnacionalnim programima Interrega te na dodatno unaprjeđenje sustava upravljanja.

Uz izvješće se prilaže Radni dokument službi Komisije u kojem se navode detaljnije informacije o stanju provedbe svake makroregionalne strategije te daju konkretne preporuke.

U izvješću se iznosi sveobuhvatno shvaćanje načina djelovanja četiri makroregionalne strategije EU-a uključivanjem konkretnih primjera provedenih u pojedinačnim područjima. Svaki od njih ima posebnu dodanu vrijednost, primjerice:

  • kvaliteta vode u Baltičkom moru poboljšava se te se ulijevanja nutrijenata smanjuju provedbom projekata kao što su PRESTO ili Interaktivno upravljanje vodom (engl. Interactive water management, IWAMA);
  • inovativnu i održivu upotrebu morskih resursa i suradnju među relevantnim dionicima i inicijativama u regiji Baltičkog mora u ovom polju dodatno aktivno promiče mreža SUBMARINER Network;
  • u dunavskom slivu, koordinirano upravljanje vodom i upravljanje rizikom kroz projekte kao što je SEERISK znatno smanjuje rizik od šteta nastalih poplavom;
  • uklanjaju se uska grla plovnosti Dunavom te se poboljšava sigurnost plovidbe kroz projekte kao što su FAIRWAY i DARIF;
  • suradnja sa zemljama EU-a o konkretnim pitanjima od zajedničkog interesa unutar Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju pomaže zemljama sudionicama sa Zapadnog Balkana da utru svoj put prema pristupanju EU-u;
  • ciljajući na održiv gospodarski rast koji poštuje okoliš, kao ključno područje za promicanje strateških projekata utvrđeni su zeleno-plavi koridori koji povezuju kopno i more u Jadranskom i Jonskom moru;
  • uspostavljanjem prekograničnog obrazovnog prostora za dvojno strukovno osposobljavanje u alpskoj regiji bave se projekti kao što je „mountErasmus”;
  • prekogranična povezanost u alpskoj regiji poboljšana je u pogledu putničkog prijevoza razvojem mreže „AlpInfoNet” u prekogranični putnički informacijski sustav.

Više informacija

 

Europa.ba