Crna Gora: nova snaga na politickoj sceni

Grupa za promene govori o ekonomskim pitanjima koja brinu glasace, dok se podrska glavnim politickim strankama osipa.

Crna Gora: nova snaga na politickoj sceni

Grupa za promene govori o ekonomskim pitanjima koja brinu glasace, dok se podrska glavnim politickim strankama osipa.

Tuesday, 6 September, 2005

Nova politicka snaga koja zagovara prakticna resenja za crnogorske ekonomske probleme pridobija podrsku glasaca razocaranih ucinkom, kako opozicionih politicara, tako i onih na vlasti.


Analiticari veruju da bi Grupa za promene, GZP, ukoliko postane politicka stranka, mogla da izmeni odnos snaga na crnogorskoj politickoj sceni. Mada je malo verovatna mogucnost rusenja aktuelne vladajuce koalicije koju predvodi premijer Milo Djukanovic, GZP bi mogla vrsiti pritisak u javnosti sto bi navelo vladajucu koaliciju da ubrza ozbiljno usporeni proces reformi u zemlji.


Grupu za promene osnovali su najbolji ekonomski strucnjaci i akademici u septembru 2002. godine. Rec je o nevladinoj organizaciji koja objavljuje preporuke za modele politike koje bi trebalo sprovoditi u razlicitim oblastima. Proklamovani ciljevi ove organizacije su ubrzavanje reformskih procesa i promocija prijema Crne Gore u Evropsku uniju.


Poslednja istrazivanja javnog mnjenja ukazuju na cinjenicu da bi ova grupa mogla postati ozbiljna snaga koja ce uzdrmati aktuelnu politicku scenu u Crnoj Gori ukoliko se transformise u politicku stranku. Prema rezultatima istrazivanja Centra za demokratiju i ljudska prava, CEDEM, Grupa za promene je vec druga po popularnosti politicka grupacija u zemlji, pri cemu je njen izvrsni direktor Nebojsa Medojevic najcenjenija politicka licnost posle predsednika vlade Mila Djukanovica.


Ukoliko se uistinu GZP transformise u politicku stranku, to bi moglo imati ozbiljne posledice kako za vladajucu koaliciju tako i za opozicione stranke ukoliko bi je nezadovoljni biraci prihvatili kao adekvatnu alternativu. Na osnovu istrazivanja americkog Nacionalnog instituta za demokratiju, NDI, moze se zakljuciti da bi oko 30 odsto birackog tela glasalo za GZP ako bude usla u sledecu izbornu trku za poslanicke mandate.


Medojevic je, za sada, pokusao da otkloni takva strahovanja. On je izjavio za IWPR da GZP nema nameru da postane politicka partija "u ovom trenutku", ali je naglasio da je to samo "aktuelna odluka, koja se lako moze promeniti".


Proteklu deceniju obelezile su ostre podele na crnogorskoj politickoj sceni izmedju opozicije, koja je ranije bila u savezu sa bivsim srpskim predsednikom Slobodanom Milosevicem i jos uvek je za ocuvanje zajednice sa Srbijom, i vladajuce koalicije cija politicka platforma podrazumeva reforme i nezavisnost od Beograda. Odnos snaga izmedju dva suprotstavljena bloka bio je uravnotezen na prethodnih pet izbora, iako je politicka grupacija koja se zalaze za nezavisnost uspevala da ostvari uglavnom tesne izborne pobede.


Istrazivanja pokazuju da glasaci gube poverenje u aktuelnu crnogorsku vladu. Nakon uspeha na oktobarskim izborima 2002. godine, vladajuca koalicija nije uspela da sprovede preko potrebne ekonomske reforme. Njen imidz su takodje narusili skandali u kojima su visoki zvanicnici vladajuce koalicije optuzeni za umesanost u krijumcarenje cigareta i trgovinu zenama.


Opozicija, medjutim, nije uspela to da iskoristi. Malo je verovatno da ce privuci nove glasace izvan svog vernog birackog tela jer mnogi joj jos uvek zameraju zbog saradnje sa Milosevicevim rezimom. Dodatni razlog za neuspeh opozicionih stranaka bila je njihova nesposobnost da predoce javnosti jasne politicke platforme, te zbog toga mnogi smatraju kako se njihova politika svodi na kritiku i podrivanje vladajuce koalicije.


Prema Nebojsi Medojevicu, razlog za popularnost Grupe za promene je siroko rasprostranjeno nezadovoljstvo javnosti aktuelnom politickom elitom. "Ljudi su umorni od skandala i optuzbi za laziranje glasanja koje vlada i opozicija iznose jedni protiv drugih kako bi se odrzao status quo", kaze on za IWPR. "Mi, medjutim, govorimo o pravim problemima u poljoprivredi, zdravstvu i privredi. Mi, takodje, govorimo o siromastvu. Upravo nas zbog toga obicni ljudi tako dobro prihvataju."


Sve teza ekonomska situacija navela je mnoge Crnogorce da prioritetnim smatraju pitanja kao sto su troskovi zivota, zaposlenost, situaciju u privredi i reforme. Usled toga, glasaci imaju sve veci otklon od glavnih politickih partija koje postaju sve manje relevantne.


U zemlji u kojoj prosecna mesecna plata iznosi oko 200 evra, pri cemu se, prema zvanicnoj statistici, nezaposlenost krece oko 40 odsto, nije iznenadjujuce sto vecina smatra ekonomiju kljucnim prioritetom.


"Zelim da radim svoj posao i hocu da vidim ekonomski napredak u ovoj zemlji", kaze Milena, studentkinja prava iz Podgorice. "Prosto zelim da imam veci dzeparac."


Prema poslednjim istrazivanjima javnog mnjenja, oko 89 odsto glasaca smatra kako je privreda najvaznije pitanje. Pri tome priblizno 79 odsto njih veruje kako je njihova licna finansijska situacija jednako losa ili nezadovoljavajuca. Pitanje crnogorske drzavnosti palo je na cetvrto mesto liste prioriteta.


Cinjenica da se Grupa za promene usredsredjuje na ekonomska pitanja i da bi mogla privuci mnoge glasace. Medojevic je izjavio za IWPR da iako mnogi clanovi Grupe za promene javno podrzavaju punu nezavisnost Crne Gore, to pitanje nije od najvece vaznosti.


"To pitanje [nezavisnosti] je potpuno nevazno i mi ne posvecujemo previse paznje tome. Imamo u nasoj organizaciji Srbe, Muslimane, Crnogorce, pristalice zajednicke drzave sa Srbijom, ali i pristalice nezavisne Crne Gore, a nas zajednicki cilj je da omogucimo obicnim ljudima bolji zivot."


Drugi faktor koji bi mogao uticati na promenu politickog odnosa snaga mogla bi biti apatija glasackog tela. Istrazivanja pokazuju da bi dve petine biraca moglo ostati u svojim domovima na sledecim parlamentarnim izborima.


"Opozicija i vlada su potpuno isti i necu da im dajem svoj glas", kaze Vlatko, radnike jedne medijske kuce, za IWPR, dodajuci da vec godinama nije izlazio na izbore. "Izaci cu na izbore kada se na politickoj sceni bude pojavila neka nova politicka licnost ili stranka cija reputacija nije narusena."


Oba glavna politicka bloka postala su veoma nervozna zbog narastajuce popularnosti Grupe za promene, te javno napadaju ovu grupaciju. Predsednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapic kritikovao je GZP pocetkom oktobra tvrdeci da se ova organizacija lazno predstavlja kao nevladina organizacija kako bi mogla da iskoristi donacije za transformaciju u politicku stranku. U isto vreme, opoziciona Narodna stranka, NS, saopstila je javnosti da GZP ne predstavlja nista drugo do produzenu ruku vladajuce garniture.


Politicki analiticari u Crnoj Gori kazu da bi se Grupa za promene, uz medjunarodnu podrsku, mogla lako transformisati u snaznu politicku stranku. Oni smatraju da je medjunarodna zajednica nezadovoljna aktuelnom situacijom u kojoj je opozicija isuvise slaba da bi predstavljala ozbiljan izazov za vladu, te stoga veruju da bi Grupa za promene mogla prodrmati ucmalu politicku scenu.


"Nijedna politicka stranka nema nikakvu sansu da zabelezi nadmocnu pobedu na sledecim izborima", izjavio je Srdjan Darmanovic, direktor CEDEM-a iz Podgorice. "Ali, neki predstavnici medjunarodne zajednice bi mogli u Grupi za promene videti jedan znacajan faktor koji bi pratio rad vlade i podsticao je da preduzme konkretnu politicku akciju."


Boris Darmanovic je menadzer IWPR projekta u Podgorici.


Frontline Updates
Support local journalists