ANALIZA: MOZE LI CRNOGORSKI PREMIJER BITI PRISILJEN SVJEDOCITI U HAGU?

Djukanovic izjavio da ce svjedociti ukoliko mu Haski sud uputi poziv, dok pravni ekspert ukazuje da on ima pravo na imunitet

ANALIZA: MOZE LI CRNOGORSKI PREMIJER BITI PRISILJEN SVJEDOCITI U HAGU?

Djukanovic izjavio da ce svjedociti ukoliko mu Haski sud uputi poziv, dok pravni ekspert ukazuje da on ima pravo na imunitet

Saturday, 30 April, 2005

Vodeci ekspert medjunarodnog prava izjavio je za Institut za izvjestavanje o ratu i miru (IWPR) da bi se crnogorski premijer Milo Djukanovic mogao pozvati na imunitet koji bi ga oslobodio obaveze svjedocenja u procesu protiv Slobodana Milosevica.


Djukanovic je posljednjih tjedana izazvao pravu buru izjavom da odbija zahtjev Haskog tuzilastva da svjedoci. Potom je 13. rujna/septembra naznacio promjenu stava sljedecom izjavom: "Poziv suda je nesto drugo. Ako nekoga pozove sud kao svjedoka, u obavezi je odazovati se."


Premda je ovo na prvi pogled ohrabrujuci potez, to ne znaci da ce se Djukanovic u dogledno vrijeme i pojaviti pred Haskim sudom. Djukanovic je jasno stavio do znanja da poziv za dobrovoljno svjedocenje nije dovoljan, te da mora postojati pravni instrument koji bi ga obavezivao da se povinuje pozivu suda.


Raspolaze li Hag sredstvima da Djukanovica prisili da svjedoci? Dzon Dzouns (John Jones), jedan od autora knjige Medjunarodna kriminalna praksa, smatra da je vrlo vjerojatno da tuzilastvo ne moze prisiliti Djukanovica da svjedoci s obzirom na njegovu nekadasnju poziciju drzavnog funkcionera.


Djukanovic bi vjerojatno bio kljucni svjedok Tuzilastva u slucaju Milosevic. Smatra se da bi ga Tuzilastvo ispitivalo o dva kljucna aspekta. Prvi je opsada Dubrovnika 1991. godine, kada je Djukanovic vrsio funkciju premijera Crne Gore. Drugi se odnosi na detalje Milosevicevog ucesca u ratu u BiH u razdoblju izmedju 1993. i 1994. godine, kada je Djukanovic bio clan Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije.


Djukanoviceve prethodne funkcije, u oba slucaja, cine ga jednim od rijetkih koji su imali pogled iznutra na Milosevicev rezim.


Medjutim, to Djukanovicu ujedno moze posluziti kao stit, izjavio je Dzouns za IWPR. Dok se obicni gradjani moraju povinovati pozivu suda da svjedoce, one osobe koje su u vrijeme datog perioda bili na nekoj drzavnoj funkciji, imaju pravo odbiti poziv.


Kljucno pitanje je u kojem bi svojstvu Djukanovic svjedocio, kaze Dzouns.


Tuzilastvo nije objavilo koju vrstu dokaza bi trazili od crnogorskog premijera. Ako je namjera da se Djukanovic pojavi na sudu kao obicni gradjanin, a ne kao drzavni funkcioner, suci ce mu uruciti obavezujuci sudski nalog za svjedocenje. Ukoliko bi se Djukanovic odbio povinovati ovom pozivu, mogao bi biti optuzen za nepostovanje suda. To bi moglo dovesti do zahtjeva da zemlje clanice Ujedinjenih naroda izdaju naredbu policiji za njegovo hapsenje.


Mnogo je vjerojatnije da ce suci odluciti da Djukanovica pozovu svjedociti kao drzavnog funkcionara. U tom slucaju, ne mogu ga jednostavno pozvati da svjedoci.


"Cini se da Tuzilastvo zeli da on svjedoci o onome cemu je bio ocevidac u svojstvu premijera Crne Gore", izjavio je Dzouns. "Ipak je on prisustvovao tim sastancima kao drzavni funkcionar, a ne kao obicni gradjanin. Iz toga proizilazi da mu se ne moze uruciti obavezujuci sudski nalog za svjedocenje."


Kljucna presuda po ovom pitanju je donesena 1997. kada je Tuzilastvo trazilo od haskih sudaca da prisile duznosnike iz Hrvatske i iz reda bosanskih Hrvata da se pojave pred sudom i daju na uvid dokumente u procesu generala Tihomira Blaskica. Suci su pristali.


Ali Zalbeno sudsko vijece opovrgnulo je tu sudsku odluku. U objasnjenu stoji da drzavni funkcionari ne mogu biti prisiljeni svjedociti pred Tribunalom o pitanjima koja se odnose na njihove funkcije. Drugim rijecima, drzavni funkcionari uzivaju jednu vrstu imuniteta. To se odnosi ne samo na predsjednike i premijere, vec na sve drzavne duznosnike, uljucujuci i policajce i drzavne sluzbenike.


Kljucni test da se razjasni svojstvo u kom se svjedok poziva je da se odredi je li netko tko je radio za vladu pozvan svjedociti o necemu sto se moze okvalificirati kao drzavni posao. Na primjer, postar koji je vidio izvrsenje ratnog zlocina mora svjedociti, ali ako je pismo o ratnom zlocinu vidio kao dio svog posla, moze se pozvati na imunitet.


"Obicnim gradjanima kao sto smo vi ili ja, Tribunal moze narediti da se pojavimo pred Sudom i optuziti nas za nepostovanje suda ako to odbijemo", izjavio je Dzouns. "Ali svi oni koji znaju nesto o necemu jer su u to doba bili pripadnici drzavnih organa zapravo su zasticeni cinjenicom da njihovo znanje ne pripada njima licno nego drzavi."


U tom slucaju, jedina opcija za sudije je da izdaju obavezujucu naredbu, koja usprkos svom imenu zapravo nije obavezujuca. Sudska naredba bi bila adresirana na ne Djukanovica osobno vec na crnogorsku drzavu. Ako bi je Crna Gora ignorirala, Tribunal ne bi mogao uraditi nista drugo nego se zaliti Vijecu sigurnosti Ujedinjenih naroda u nadi da ce UN izvrsiti pritisak na drzavu.


Teoretski je moguce da Crna Gora odluci prisiliti svog predsjednika da svjedoci. "Drzava, ako zeli pomoci, moze isporuciti svog drzavnog funkcionera, i moze ga prisiliti da svjedoci", izjavio je Dzouns. "Ali to moze uraditi samo drzava, a ne Haski tribunal."


Takodje je moguce da Djukanovic pristane svjedociti dobrovoljno. "Hag mozda ne moze prisiliti drzavne funkcionere da svjedoce, ali nista ne sprjecava te funkcionare da odluce da se ipak pojave pred Sudom", izjavio je Dzouns.


Ukoliko do toga ne dodje, Tribunal nema nikakav drugi nacin na koji moze prisiliti Djukanovica da svjedoci na Haskom sudu o onome cemu je je bio svjedok kao crnogorski premijer.


Chris Stephen je voditelj projekta IWPR-a u Hagu.


Frontline Updates
Support local journalists