Prijatelj našega lista gradski učitelj u Vlasenici g. Blaško Pernišek piše nam ovo: Pol godine već boravim u Bosni, kamo sam dospjeo, da potpomognem širiti narodnu prosvjetu. Između sviju zadaća mog zvanja u ovoj zemlji osobito mi je na srcu širenje narodne privrede, od kojeg opeta između sviju grana naročitu pozornost obraćam baš na — vinodjelstvo, jer ima ova grana u Bosni krasnu budućnost i dosele je osim toga i najzanemarenija. O vinodjelstvu pogledom na Bosnu i Hercegovinu pisah već prvo svog dolaska u ovu vemlju u „Bos.-Hercegov. Novinama“, i to sasvijem općenito. Danas pak pišem naročito pogledom na Podrinje. Kad sam početkom mjeseca septembra t. g. prvi put putovao između Vlasenice i Sarajeva, osvjedočih se, da no svoj crti VlasenicaSarajevo vinova loza neima budućnosti, dočim se u Podrinju istoj sasvim povoljniji uslovi pružaju, i to počevši od Vlasenice prema sjeveru. Pri spomenutome putovanju opazih, da je oko Glasinca (Sokolovca) i još dalje prema Sarajevu korun postradao radi ljetnog mraza, dočim ostadoše ista biljina već oko Vlasenice sasvim zelena, premda Vlasenica nad morem više (704 mt.) leži, nego li Glasinac i mnogp ostali krajevi prema Sarajevu. Za uzrok ovog prirodnog pojava zanimah se od ovog doba sve više. Osim ovoga opazih također to, da u Podrinju već kod Vlasenice odlično uspjevaju prema mravu vrlo osjetljivi orasi (čitave šume oraha nalaze se ovuda!), dočim dalje od Vlasenice prema Sarajevu, vidjeh samo 3 kukavna patuljka. Ovaj pojav smatrah drugim dokazom, da je podnebje između Vlasenice i Sarajeva za vinovu lovu preoštro, dočim bi joj u Podrinju prijalo. Vinogradari suglasno tvrde, da vinovoj lozi podneblje svuda prija, đegoder uspjeva orah, jer obje ove biljine imaju razmjerno jednako mnogo srča. Od kuda li dolazi ova pretpravica vlaseničkoj okolici pred predjelom sokolovačkim? O tome razmišljah podugo i nepropustih, da se upitam u onijeh koji češće putuju rečenom linijom, da očituju, kakove možda ravličnosti oni opažaju u vazduhu naročito u zimsko doba. Zaključak izveo sam za ravnog očitovanja: da se južno-topli vazdušni tok iz visokijeh slojeva u nizinu spušta tekar pri Vlasenici te ublažuje vazduh svojom toplinom. Iz vlastitog iskustva potonjijeh 6 mjeseca mogu iskreno očitovati, da u Vlasenici vrlo malo kada drugi koji vjetar duva, nego južni. Da sam napisao ove retke, povod mi bijaše to, što sam ovđe u Bos.ni često morao čuti neosnovane pesimistične sasvim prazne fraze iz usta ovdje naseljenijeh Austrijanaca u prisutnosti duševno zanemarenije Bošnjaka: da Bošnjaci tobože već sada valjano gospodare! A to su samo ljudi kojima vino doduše jošte preko mjere ide u tek, a u enologiJi su prave „tabulae rasae“. Oni, mjesto da sokole neuki narod za napredak, pa ga jošte odvraćaju od objektivnijeh naputaka sdušnijeh osoba! Podrinjci ! Ne oklevajte niti godinu dana glede novog vinogradarstva. Na djelo odmah zimus, pa ćete uživati uspjeh vašeg truda već sa 3 godine ; u 5 godina vama će vinogradi već sasvim usavršeni biti. Izabirajte si suha postrma zemljišta sa južnim ili pak jugoistočnim položajima. Prokrčite zimus — mjesto da čamite bezposleno u dimu kod ognjišta — 50—70 centimetara duboko, da se zemlja do proljeća ravebe, te nasrče vavduha. Za jednu godinu neka vam bude zadosta nekoliko samo ara površja za ovu svrhu. Na proljeće naručite si nekoliko otličnijeh vrsti vinove loze, zgodne za dotično zemljište, i to od pouzdanijeh austro-ugarskijeh vinogradara. U tome pogledu pripravan sam, da svakome koji će se ozbiljno latiti ovog napretka, nudim svoju pripravnost, da ga besplatno opširnije uputim bilo pismeno, bilo usmeno, isto tako i glede nabavljanja doba i glede sađenja iste. Čim se jedan obrati za savjet na me, odma ću opširnije opisivati pojedine vrste najoddičnijeh vinovnijeh loza pogledom na različne vrsti zemljišta i njihovijeh položaja.