Izgradili moderan peradarnik, od jaja rade vrhunsku tjesteninu, na redu je - agroturizam

Prije gotovo punih 10 godina odnosno 2010., registriran je Obrt Bitoraj s namjerom bavljenja proizvodnjom poljoprivrednih kultura kao što su goranski krumpir i, u plodoredu, crveni radič. "Nadali smo se da bi, u cilju bržeg razvoja, mogli aplicirati i na neku od mjera EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. I u tome smo uspjeli", kaže nam vlasnik Ivan Butković čiji je obrt registriran u mjestu Sunger nedaleko Mrkoplja, u Gorskom kotaru. 

Tako su još 2016. godine uspješno aplicirali na podmjeru 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" tip operacije 6.3.1. Programa ruralnog razvoja koja je doprinijela izgradnji peradarnika za uzgoj kokoši nesilica u slobodnom uzgoju. Ostvarili su pravo na 15.000 eura, no nisu stali pa su se prijavili i na podmjeru 6.2. "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području" odnosno tip operacije 6.2.1. te im je odobreno 50.000 eura i na proljeće kreću s izgradnjom ruralne kuće za odmor.

"To će vjerojatno biti prvi registrirani agroturistički projekt na području Gorskog kotara. Uz koke nesilice imamo i nekoliko škotskih goveda koja im prave društvo, ali i održavaju zelene površine urednima. Želja nam je stvoriti temelje za ozbiljnije bavljenje agroturizmom kako bi posjetitelji jednoga dana, osim same kupnje naših proizvoda, mogli uživati i u gurmanskim specijalitetima kao što su goranski krumpir, jaja, janjetina, govedina i tjestenina", doznajemo od obitelji Butković.

Jaja sretnih koka i tjestenina po domaćoj recepturi

U peradarniku imaju nekoliko stotina kokoši, radi se o slobodnom uzgoju i jaja koja nose su zaista jaja 'sretnih koka'. "Našim kokicama osiguravamo hranidbu i boravak u uvjetima koji su najbliži prirodi pa se one slobodno kreću u modernom peradarniku, ali i oko njega, budući da na ispaši imaju obilje trave, pijeska, zemlje i svih ostalih bitnih i hranjivih tvari. Uživaju u blagodatima prirode kljucajući hranu iz netaknute prirode koja ih okružuje pa nisu pod stresom. Zbog toga jaja iz slobodnog uzgoja imaju vrlo kvalitetan nutritivni sastav, sadrže više omega-3 masnih kiselina od onih koje nesu kokice u skučenim kavezima ili iz ograničenog podnog uzgoja", ističu.

Osim proizvodnje jaja, sredinom 2019. godine s partnerima su pokrenuli proizvodnju više vrsta tjestenine kojoj je karakteristika da je rađena prema domaćoj recepturi. "U kilogram brašna stavljamo minimalno šest kokošjih jaja iz slobodnog uzgoja tako da je naša tjestenina daleko kvalitetnija u odnosu na industrijsku, što nam potvrđuje sve veći broj kupaca", smatra Butković. 

Uz tradicionalni goranski crveni i bijeli, sade i vrlo zdravi plavi krumpir

Da bi zaokružili proizvodnju i istovremeno iskoristili gnojivo iz peradarnika, sade tradicionalni goranski krumpir, crveni i bijeli, a prošle godine su prvi put eksperimentalno posadili i manju količinu plavog krumpira koji spada u kategoriju najzdravijih.

Plava boja ovog krumpira, objašnjava nam, potječe iz pigmenta antocijana iz skupine flavonoida. Antocijani su antioksidansi koji vežu slobodne radikale, sprječavaju štetno djelovanje UV zračenja te imaju snažna antibakterijska svojstva. Plavi krumpir je okusom vrlo sličan običnom krumpiru, ali je puno zdraviji.

"Odličan je za probavu jer stimulira rad srca, jetre i krvnih žila. Izrazito je bogat bjelančevinama i vitaminima te se preporuča svim dobnim skupinama. Sadimo ga u zemlju koja je obrađena i obogaćena domaćim gnojem od kokoši nesilica i škotskih goveda koje također uzgajamo na farmi u sklopu gospodarstva", doznajemo.

Prodaju na lokalnim tržnicama u Fužinama, Ravnoj Gori i Kostreni, putem web trgovina, ali i većih trgovačkih lanaca. U Rijeci, na Donjoj Vežici, smješten je njihov 'jajomat' koji je vrlo dobro posjećen, a nabavljen je uz pomoć EU sredstava.

Gorani bi mogli povući više sredstava iz EU fondova

"Iz vlastitog iskustva mogu reći da su mjere iz Programa ruralnog razvoja pravi vjetar u leđa, treba aplicirati i biti uporan. Naše iskustvo s institucijama je bilo vrlo dobro, o svemu smo bili na vrijeme obaviješteni i dobili odgovore na sva pitanja i nedoumice. Ako bi pao sustav, imali bi razumijevanja; dobro je što nas obaviještavaju na vrijeme o izvješćima koje smo dužni predati i zaista nemam prigovora. Žalim što više goranskih poljoprivrednika ne iskorištava sredstva iz EU fondova jer, s obzirom na uvjete i stupanj razvijenosti, iskoristivost bi mogla biti značajnija", ističe Butković i dodaje da bi možda trebalo selektirati one koji se misle ozbiljnije baviti poljoprivrednim djelatnostima i jače ih poticati od onih koji nemaju planova za budućnost, već su sretni da, eto, imaju novi traktor.

"U planu nam je proširenje poslovanja u različitim smjerovima te ćemo aplicirati i na neke druge mjere. No, želim napomenuti da ništa ne ide bez vlastitih ulaganja. Svi koji misle da će svoj projekt pokrenuti samo sredstvima iz EU fondova, u velikoj su zabludi, jer se često pokaže da je za zatvaranje financijske konstrukcije obvezno uložiti i vlastita sredstva", upozorava.

Slab interes ugostitelja za kvalitetnim domaćim proizvodima

Prema riječima Ivana Butkovića, žalosno je da goranski ugostitelji ne pokazuju dovoljan interes za otkup poljoprivrednih proizvoda makar im se nude po veleprodajnim cijenama. "Izgleda da je jednostavnije ili možda isplativije nabaviti npr. jaja iz uvoza koja su jeftinija, ali i upitne kvalitete. Ista je situacija s tjesteninom i krumpirom. Umjesto da se povedemo za udrugom ugostitelja iz Međimurja koja sklapa ugovore o poslovnoj suradnji s lokalnim OPG-ovcima i, vjerovali ili ne, koji u svojim dnevnim menijima nude preko 60% domaće hrane, nas ugostitelji ignoriraju. Kao da im je glavni cilj uzeti što jeftinije i prodati što skuplje, po onoj staroj 'use, nase i podase', pa nije niti čudo da Gorski kotar nikako da napravi pravi turistički iskorak gdje bi naglasak bio na destinaciji koja nudi samo ili barem većim djelom domaću hranu.

"Ostaje nam samo nadati se da će se i to jednoga dana na ovim prostorima promijeniti", govori, i napominje kako bi bilo dobro da ima više kušaonica na goranskim poljoprivrednim gospodarstvima, a za koje se također mogu dobiti bespovratna sredstva iz EU fondova. Šteta je ne iskoristiti ih pa poziva ostale poljoprivrednike da ozbiljno razmisle o tom prijedlogu.