„K tome kažu da je Katon, namjerno stresavši togu, pustio da u Senatu ispadne na tlo libijska smokva; a kada su se senatori zadivili njezinoj veličini i ljepoti, rekao je da je zemlja koja donosi takve plodove udaljena od Rima samo tri dana plovidbe. A ono je već bilo i odveć bezobzirno grubo, naime, to što je svojemu mišljenju izrečenom o ma kojem pitanju na koncu dodavao ove riječi: 'A moje je mišljenje i to da Kartaga ne treba postojati'.”

(Plutarh. 2009. Usporedni životopisi. Nakladni zavod Globus. Zagreb.)

Marko Porcije Katon Stariji bio je rimski političar i odličan govornik. Razmislite o tome što je želio postići u Senatu svojim nastupom sa smokvom koja je rasla u Kartagi. Kako je ponavljanjem istih riječi na kraju svakog svoga govora ili izrečenog mišljenja mogao utjecati na rimske političare i vojskovođe?

Moć starovjekovne rimske države temeljila se na dobro organiziranoj i discipliniranoj vojsci koja je svojim ratnim uspjesima tijekom nešto više od tisuću godina postojanja proširila granice države na tri kontinenta. Odmah na početku organiziranja države u VIII. st. pr. Krista počinje se organizirati i rimska vojska. U razdoblju Rimskoga Kraljevstva vojnici su bili novačeni iz tri plemena, a svako je u slučaju ratne opasnosti davalo 1000 pješaka i 100 konjanika. Budući da su se vojnici opremali o svom trošku, oprema im se razlikovala ovisno o prihodima. Vođe i bogatiji stanovnici imali su bolju opremu, dok su ostali bili opremljeni onime što su si mogli priuštiti, a često i opremom koju su uzeli od poraženih neprijatelja. Oprema se sastojala od prsnog oklopa, kacige, potkoljeničnih štitnika, štita, dugoga koplja i mača.

U rimskoj vojsci postojao je strog sustav nagrađivanja i kažnjavanja. Najveća nagrada koju je mogao doživjeti vojskovođa pobjednik bila je proslava trijumfa. Tada bi na čelu vojske ušao u Rim, a u povorci koja se kretala do Kapitolija vozio se ratni plijen te je u njoj bila većina zarobljenika. Nakon prinošenja žrtve bogovima nastavljalo se slaviti, a slavlje je završavalo gladijatorskim borbama.

Legionari su vojne logore podizali na uzvisinama kako bi imali dobru preglednost nad cijelim područjem i mogli spriječiti iznenadne neprijateljske napade. Za mjesto na kojemu će podignuti logor bilo je važno i to da u blizini ima vode i puno pašnjaka za ispašu konja. 

Logor je uvijek imao pravokutan oblik i bio je ograđen drvenom palisadom oko koje se nalazio obrambeni jarak, a iskopana zemlja služila je za gradnju nasipa. Uz palisade su bile stražarnice i obvezno četiri ulaza, svaki na sredini jedne strane. Unutar logora šatori legionara bili su pravilno raspoređeni s prolazima koji su se sjekli pod pravim kutom. U sredini logora bili su žrtvenik, trg i zapovjednikov šator. Na područjima oko vojnih logora razgranata mreža cesta imala je posebno značenje za uspostavu reda i mira na novoosvojenim područjima i važnu ulogu u provedbi romanizacije. Kako su u nekim vojnim logorima legije boravile dulje vrijeme ili čak stalno, iz njih su se s vremenom razvili gradovi.

Plan rimskog vojnog logora Vindobona iz kojeg će se kasnije razviti današnji glavni grad Austrije, Beč.

Početkom IV. st. pr. Krista Rimu je zaprijetila opasnost od Gala, koji su provalili sa sjevera Apeninskog poluotoka te zauzeli i opljačkali grad. Prema legendi, žene i djeca sakrili su se u okolnim mjestima, a muškarci su se utaborili unutar utvrde na Kapitoliju. Tijekom jedne noći Gali su odlučili zauzeti Kapitolij na prepad dok Rimljani spavaju, no dok su se penjali uz zidine, svete guske božice Junone svojim su gakanjem probudile Rimljane te su se uspjeli uspješno obraniti. Gali su se na kraju povukli na sjever nakon što im je isplaćena velika otkupnina u zlatu.

Kako se vlast Rima širila i jačala, nakon osvajanja Italije Rimljani su se sukobili s tadašnjim gospodarom Sredozemlja – bogatom feničkom kolonijom Kartagom. Kartaga je bila nadaleko poznata po trgovačkoj premoći i snažnoj mornarici te je i sama krenula u kolonizaciju Sredozemlja. Kako su Rimljani Kartažane zvali Puni, tako se tri rata koja su Rimljani vodili protiv Kartažana nazivaju Punski ratovi. Ti su ratovi s prekidima trajali više od stoljeća, a Rim je iz njih izašao kao gospodar Sredozemlja.

Promotrite kartu i odgovorite.

1. Koje su područje kolonizirali Kartažani?

2. Kakav je bio ishod 1. punskog rata?

3. Kojim se područjem kretala Hanibalova vojska i gdje su se vodile odlučujuće bitke?

4. Kako je Hanibal prebacio svoju vojsku u Kartagu?

5. Koji je bio ishod 2. punskog rata?

6. Gdje su se vodile borbe tijekom 3. punskog rata?

7. Kojim je područjem zavladao Rim nakon 3. punskog rata?

8. Izradite lentu vremena i na njoj prikažite Punske ratove.

U razdoblju između prva dva punska rata Rimljani su se na istočnoj obali Jadrana zaratili s Ilirskim Kraljevstvom, koje je sredinom III. st. pr. Krista osnovalo pleme Ardijejaca. Nakon što su ujedinili razna ilirska plemena, Ilirsko Kraljevstvo obuhvaćalo je prostrano područje od današnje Dalmacije na sjeveru, Crne Gore na jugoistoku i Albanije na jugu. Kraljevstvo je vodio Agron sa sjedištem u gradu Skodri (danas grad Skadar). Ubrzo su Iliri pokorili sve grčke kolonije osim Isse. Stanovništvo Isse i neki rimski trgovci koji su bili žrtve ilirskoga gusarenja zatražili su zaštitu i pomoć od Rima. Tako su počeli ratovi Ilira i Rimljana.229. – 228. g. pr. Krista Rimljani su od ilirske kraljice Teute zatražili da prestane gusariti, što je ona odbila. Povod: Jedan od rimskih izaslanika ubijen je na povratku u Rim, za što su Rimljani okrivili Ilire. (3.red,3.stupac) Ilire je u sukobu s Rimljanima predvodio Teutin vojskovođa Demetrije s otoka Hvara. Tijekom sukoba Demetrije je izdao Teutu i tako utjecao na njezin poraz. (3.red, 4.stupac) Ilirima je zabranjeno gusarenje i ograničena plovidba. Teuta se morala odreći prijestolja, a Rimljani su Demetriju na upravu dali Pharos.

Promotrite kartu i odgovorite na pitanja.

1. Na koja je područja bila podijeljena rimska provincija Ilirik?

2. Promotrite koji su gradovi izdvojeni na području Panonije. Gdje su se nalazili? Zašto je to bilo važno?

3. Koji gradovi istaknuti na karti postoje još od vremena grčke kolonizacije i kontinuirano su nastanjeni i u rimsko doba?

4. Područje kojih današnjih država je obuhvaćala provincija Ilirik?

5. Na lentu vremena koju ste izradili za punske ratove dodajte ilirske ratove.

Promotrite kartu i odgovorite na pitanja.

1. Kojim se kontinentima prostirala rimska država do II. st.?

2. Uz pomoć karte izdvojite imena rimskih provincija.

3. Koje su provincije bile teritorijalno najveće?

4. U sastavu koje provincije je bila Grčka?

5. U kojem su razdoblju Rimljani zabilježili najveća osvajanja?